Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u četvrtak je rekao da očekuje daljnje smanjenje godišnje stope inflacije, pa bi se njezina ciljana razina od dva posto mogla postići već ovoga ljeta, a gospodarski rast ove godine mogao bi biti veći od projiciranih 3,2 posto.
Vujčić je
na konferenciji Financijsko tržište koja se održava u Opatiji, ustvrdio
da je u Hrvatskoj nakon Slovenije druga najniža kumulativna stopa
inflacije među zemljama središnje i istočne Europe.
Guverner
HNB-a očekuje pad stope inflacije na dva posto tijekom ljeta, unatoč
očekivanom povećanu cijena, navodeći da je očekivano povećanje cijena
manje nego prošle godine, pa je tako i stopa inflacije na godišnjoj
razini niža.
Naveo je da bi gospodarstvo ove godine moglo rasti i
više od projiciranih 3,2 posto, zbog boljeg ostvarenja u prvom kvartalu
u odnosu na projekciju. Taj rast je znatno veći nego kod naših
trgovinskih partnera, a očekujemo da se i kod njih počne snažnije
oporavljati gospodarstvo, rekao je.
Inflaciju u Hrvatskoj je
prema njegovim riječima manje poticao rast cijena energenata nego u
zemljama zapadne Europe, ali ju je jačao veći rast cijena hrane nego u
eurozoni. U Hrvatskoj je od komponenti inflacije jedino tekuća inflacija
cijena usluga još osjetno daleko od dugoročnog prosjeka stope
inflacije, naveo je Vujčić.
Niska
nezaposlenosti i snažna potražnja za radom potiču trend rasta realnih
plaća, a profiti ublažavaju domaće inflatorne pritiske po osnovi
troškova rada, a u prilog tome ide i smanjenje uvoznih cijena, istaknuo
je guverner.
Na cijenu usluga snažno utječe strana turistička potražnja i tako doprinosi višoj inflaciji u sektoru turizma, naveo je.
Ustvrdio
je da je rast izvoznih cijena nakon pandemije poništio negativne učinke
visokih uvoznih cijena energenata, pa su tako poboljšani uvjeti
trgovine.
Kaže da su se kamatne stope u Hrvatskoj značajno
smanjile nakon uvođenja eura i sad su na razini prosjeka eurozone, a u
zemljama izvan eurozone su znatno više.
Upitan o situaciji na tržištu nekretnina, rekao je da pada potražnja stranaca za nekretninama u Hrvatskoj.
-
To odražava zatezanje monetarne politike Europske središnje banke, jer
se stranci uglavnom zadužuju u inozemstvu za kupovinu nekretnina, a tamo
su kamatne stope porasle, pa je interes za kupovinom nekretnina manji.
Očekujem da će to utjecati i na tržište nekretnina u Hrvatskoj", rekao
je Vujčić.
